| ŠTA BI DONIO DODIKOV REFERENDUM? |
|
|
|
| Petak, 19 Februar 2010 | |
|
REFERENDUM je mač sa dvije oštrice. U mnogim slučajevima je, ruku na srce, veoma koristan, ali istovremeno sprječava i mobilnost u politici. Donesu li građani odluku o određenom pitanju, tu odluku je teško moguće promijeniti, čak i godinama kasnije, kada se politički pogled na određena pitanja promijeni. Referendum je dobro rješenje kada se razmatra pitanje od velikog nacionalnog značaja. U Bosni i Hercegovini se, međutim, postavlja pitanje, da li će se država raspasti? Referendum se koristi kao prvi korak ka odcjepljenju Republike Srpske i njenom spajanju sa Srbijom. TO NIJE U SKladu sa ustavnim poretkom i to minira Ustav naše zemlje. Na drugoj strani, Međunarodna zajednica nastavlja pogrešnu politiku u BiH. Da Zakon o referendumu ima dva lica, potvrđuje i njemački politolog Bodo Veber. Novim Zakonom, referendum više nije obavezujući u odnosu na Zakon iz 1993. godine, prema kojem je odluka o referendumu morala biti provedena. Negativna je, međutim, činjenica da Zakon ne propisuje pitanja o kojim građani mogu da se izjašnjavaju čime je ostavljen prostor za zloupotrebu, instrumentalizaciju i manipulaciju građana. MEĐUNARODNOJ zajednici je jako teško reagovati na to, jer u samom tekstu zakona nema ničeg spornog. To je Banjaluka tako skrojila, da međunarodna zajednica i dalje nastavlja pogrešnu politiku. Pokušat će uvjeriti zapjenjenog Milu Dodika da se drži međunarodnih i demokratskih pravila i igre, umjesto da zauzima neku principijelnu poziciju, kako će postupati sa ovom sadašnjom krizom u Bosni i Hercegovini. Ovdje je stvar jasna i konkretna: referendum je provokacija za Evropu! Na Zakon o referendumu u Republici Srpskoj reagovalo je i međunarodno Društvo za ugrožene narode. Takav zakon trebalo je da bude donesen na nivou cijele države ili nikako, smatra predsjednik društva Tilman Cilh. Republika Srpska je nastala ratom sa čije teritorije je protjerano 60 posto stanovnika. Ljudi, koji su u njoj preuzeli moć i koji prijete priključenjem Srbiji, objavljuju rat zajedničkoj državi Bosni i Hercegovini u kojoj žive i desetine hiljada bosanskih Srba koji ne žele biti potčinjeni državi Srbiji. TO JE ONO što želi Dodik, predsjednik tog jednog dijela Bosne i Hercegovine. To je provokacija za Evropu i sve institucije, ličnosti i vlade koje su pomagale jedinstvo Bosne i Hercegovine i koje su se solidarisale sa žrtvama. Evropski poslanici su poništili sporazum između EU i SAD, koji omogućava korištenje bankarskih podataka državljana Unije zbog borbe protiv terorizma. Evropski parlament je time prvi put otkazao neki međunarodni ugovor. Bilo je to historijsko glasanje, a na kraju su protivnici sporazuma SWIFT imali razloga za slavlje. DESET DANA po stupanju na snagu, evropski poslanici su, jasnom većinom, odbili privremeni sporazum između EU i SAD, po kome SAD imaju uvid u sve finansijske transakcije u Evropi. Evropski parlament je takvom odlukom demonstrirao svoju novostečenu moć. Zahvaljujući Lisabonskom sporazumu, EP se može pitati i tokom zaključivanja sporazuma sa trećom stranom, poput SAD. Liberali, Ljevica, Stranka Zelenih, veliki dio socijaldemokrata i poneki konzervativci glasali su protiv sporazuma, čime on više ne važi. Šefica poslaničke grupe Zelenih, Rebeka Harms, zna da su Evropska komisija, Savjet, i naravno SAD, priželjkivali drugačiji rezultat. Ali, vrlo uskoro će se pregovarati o novom sporazumu. Evropski parlamentarci zabrinuti su, prije svega, za obezbjeđivanje standarda o zaštiti podataka. Nema borbe protiv terorizma na račun prava građana i vladavine prava, smatraju kritičari SWIFT-a. Šef poslaničke grupe Levice u EP, Lotar Biski, kaže da su informacije o obimu i dužini čuvanja bankovnih podataka bile nedovoljne. TRENUTNO, belgijski finansijski sistem SWIFT, zbog nerazjašnjene pravne osnove, odbija prijenos bankovnih podataka na SAD. Diplomate strahuju da bi neuspjeh sporazuma mogao da našteti transatlantskim odnosima. Američka vlada je već zaprijetila da neće više pregovarati sa EU, već da će zaključiti bilateralne sporazume sa pojedinačnim evropskim državama. Ipak, najvjerovatnije je da će se SAD i EU dogovoriti oko jednog novog sporazuma. ……………………………………………………………………………… |
